Jučer je sam na portalu časopisa Banka objavio tekst Nova faza kibernetičkog rata. Povod za ovaj tekst je bila prošlotjedna objava teksta smjernice Bijele kuće o načinima vođenja cyber-war operacija. Sama smjernica je nastala u studenom prošle godine i klasificirana je kao dokument visoke povjerljivost, a objavljena je prošli tjedan u dnevniku The Guardian.
The Guardian je prošlog tjedna postigao dva pogodka američkoj administraciji. (Bilo bi zanimljivo saznati tko je bio u veznoj liniji). Drugi pogodak je naravno objava kontinuirnog uvida američkih tajnih službi u podatke i komunikaciju koju svi mi obavljamo serverima vodećih svjetskih informatičkih tvrtki.
Imaju li vezu ova dva slučaja: nove smjernice za vođenje kibernetičkih ratova i sustav PRISM kojime se analiziraju podaci koji putuju Internetom? Formalo gledajući, direktna veza ne postoji - barem prema kriteriju vremenskog razdoblja u kojima se pojavljuju, no oba slučaja treba sagledati u kontekstu borbe američke administracijeprotiv neprijatelja različitih boja i sve jače izloženosti osobnih podataka koje postaju kolateralne žrtve u ovoj borbi.
Od svih tekstova o sustavu PRISM, posebno bih istaknuo komentare prema kojima bi ovakvo praćenje, prikupljanje i analiza podataka mogla ugroziti povjerenje u Cloud arhitekturu. Ne sumnjam da će tehnološke tvrtke pojačati marketinške i PR aktivnosti kako bi ograničili nastalu štetu, no problem je u tome što su potporu sustavu PRISM pružile tvrtke koje nas godinama uvjeravaju u sigurnost svojih Cloud rješenja.