Nedavno sam odgovarao na pitanje o tome koji je radni okvir prihvatljiviji za primjenu Smjernica HNB-a: ISO 27001/27002 ili COBIT. Čitatelji ovih stranica znaju kako ja često citiram COBIT, no fali li uopće nešto normi ISO 27001/27002, koja je, usput rečeno, puno popularnija i poznatija u našim krajevima?
ISO 27002 je jednostavan dokument, njegove su preporuke zrdravorazumske a mnogi koji ga uzimaju u ruke s namjerom primjene, već nakon desetak stranica s olakšanjem zaključuju kako su gotovo sve odredbe primjenjene ili lako primjenjive u njihovoj okolini. Pored toga, smjernice HNB-a i po volumenu i po detaljnosti veoma podsjećaju na dokument ISO 27002. Bilo bi nepravedno i netočno reći da će neka banka pogriješiti ako normu ISO 27001/27002 iskoristiti za postupak usklađivanja sa zahtjevima HNB-a.
Ipak, treba spomenuti i glavne nedostatke takve strategije.
Prije svega, izborom ISO 27002 kao radnog okvira daje se pogrešna poruka da su Smjernice HNB-a tehničko pitanje, u nadležnosti informatičke službe. ISO 27002, doduše, i u uvodnom dijelu i u dijelu s pregledom kontrolnih mjera predviđa tijesnu vezu s managementom, no ove odredbe, iz više razloga, imaju samo formalnu ali ne i suštinsku snagu. To, naravano, ne bi trebalo biti tako, no treba dosta snage u primjeni norme ISO 27001/27002 kako bi se management pretvorilo u kvalitetne i strpljive sugovornike.
Smjernice HNB-a dodjeljuju izuzetno važnu ulogu procesu upravljanja informacijskim rizicima. Ovaj dio, sagledan s odredbama o odgovornosti uprava banaka i potrebi revizije informacijskih sustava, smatram najznačajnijim faktorom primjene Smjernica HNB-a. Upravo iz ovog razloga, COBIT može biti od velike pomoći. COBIT ne samo da opisuje kontrolne mjere i praksu koje se odnose na upravljanje rizicima i obveze managementa, već je sve donedavno njegova glavna primjena bila baš u postupku revizije. Pred toga, COBIT danas pruža i djelotvorne instrumente za mjerenje uspješnosti primjene i pridržavanja svih procesa predviđenih smjernicama HNB-a. Time je uspostavljena povratna veza između operativne i strateške razine odlučivanja.
Na kraju, mislim da je jedna od prednosti COBIT-a i ta što u sebi ne uključuje i ne podrazumijeva službenu certifikaciju. Dosadašnji model isigurnosnih certifikacija pružaju tek minimalna jamstva da je objekt certifikacije zaista i siguran.
Naravno, primjena COBIT-a je veći zalogaj koji ne vole svi žvakati. Pored toga, razmišljanje da su regulatorni zahtjevi, u ovom slučaju HNB-a, ovdje radi vas a ne radi regulatora, u današnjim je vremenima možda ipak preidealističko. No, trud bi vam se mogao isplatiti, a što se tiče ideala - treba iskoristiti svaku priliku za njihovo potvrđivanje.
Prikazani su postovi s oznakom COBIT. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom COBIT. Prikaži sve postove
23.1.08
COBIT: temelj za provedbu smjernica HNB
U završnom zapisu iz 2007. godine naveo sam najznačajnije događaje u informacijskoj sigurnosti za Hrvatsku. Jedan od događaja je i objava odluke Hrvatske narodne banke o primjerenom upravljanju informacijskim sustavom iz kolovoza 2007. Ova odluka osnažuje Smjernice HNB-a iz 2006. propisujući pojedinačne rokove realizacije za svako područja upravljanja informacijskim rizicima. Naravno, bankari su ove zahtjeve dočekali na različite načine. S jedne strane, neki su ukazali na dodatno opterećenje - ionako opterećenih - informatičkih službi u bankama. S druge strane, dalekovidniji/optimističniji se nadaju da bi ovi propisi mogli unijeti dodatnog reda u, ponekad, kaotično i improvizirajuće upravljanje informacijskim sustavima.
Tko bi trebao biti nositelj incijative za provedbu smjernica HNB-a? Kandidata ima nekoliko. IT služba se nameće nekako prirodno. No, smjernice prelaze okvire informatičkih odjela. Upravljanje rizikom informacijskog sustava, barem po imenu, ulazi u područje odgovornosti sektora koji se bave rizicima. Upravljanje kontinuitetom poslovanja obuhvaća posebene stručne timove ali dodiruje i poslovanje banaka u cjelini. Nemojte zaboraviti ni internu reviziju koja će ovim smjernicama dobiti nove obveze - reviziju informacijskog sustava.
Da bi provedba smjernica postala zajednički zadatak svih spomenutih strana, banke moraju izabrati zajednički radni okvir utemeljen na opće prihvaćenom standardu.
Čemu se treba okrenuti? Ja sam namjere smjernica HNB-a komentirao u studenom prošle godine na CIO konferenciji u Zagrebu i Ljubljani, te sam istaknuo da se smjernice moraju pročitati kao inovativni poticaj koji će pomoći u provedbi IT Governance incijativa. Zapravo, IT Governance mora biti opći okvir čije bi donošenje i provedba trebalo ako ne prethoditi, onda barem olakšati provedbu samih smjernica. Stoga se kao najbolje rješenje za radni okvir kod provedbe smjernica HNB-a nameće COBIT. COBIT u sebi sadrži mehanizam za izbor i praćenje provedbe kontrolnih mjera. Dakle, biti će od velike pomoći u početnoj fazi provedbe smjernica - upravljanju rizikom informacijskog sustava. Izbor kontrolnih mjera poslužiti će odjelu interne revizije za uspostavu metodologije revizije informacijskog sustava, ali i za provedbu same revizije. Nadalje, COBIT sadrži i mnoge alate pomoću kojih je moguće provesti potrebne mjere. Mislim prije svega na publikacije koje objavljuje ITGI Institute, a posebno su inspirativni IT Control Objectives for Basel II: The Importance of Governance and Risk Management for Compliance i IT Control Objectives for Sarbanes-Oxley. Pogledajte svakako i COBIT Mapping: ISO/IEC 177995:2005 With Cobit 4.0 zato što jako dobro ilustrira komplementarnost dviju općeprihvaćenih normi, te ukazuje područja u kojima je uloga COBIT-a nenadomjestiva (mislim na procese praćenja uspješnosti provedbe i kontinuiranog nadzora sigurnosnih procesa).
(NAPOMENA: Neki od gornjih dokumenata su dostupni samo članovima ISACA-e)
Primjenom COBIT-a postiže se nekoliko doprinosa. Prvo, snizuju se troškovi postupka provedbe. Drugo, ugrađuje se mehanizam za djelotvornu provjeru provedenih mjera, čime se već sada stvaraju preduvjeti za niže troškove budućih redovitih revizija. Treće, uprava će moći u kratkom roku primjeniti neophodne IT Governance procese. Pored toga, treba predvidjeti da će se s vremenom pojaviti i dodatni regulatorni zahtjevi. Primjenom COBITA već u ovoj fazi obavili ste skoro polovicu budućih zadataka.
Tko bi trebao biti nositelj incijative za provedbu smjernica HNB-a? Kandidata ima nekoliko. IT služba se nameće nekako prirodno. No, smjernice prelaze okvire informatičkih odjela. Upravljanje rizikom informacijskog sustava, barem po imenu, ulazi u područje odgovornosti sektora koji se bave rizicima. Upravljanje kontinuitetom poslovanja obuhvaća posebene stručne timove ali dodiruje i poslovanje banaka u cjelini. Nemojte zaboraviti ni internu reviziju koja će ovim smjernicama dobiti nove obveze - reviziju informacijskog sustava.
Da bi provedba smjernica postala zajednički zadatak svih spomenutih strana, banke moraju izabrati zajednički radni okvir utemeljen na opće prihvaćenom standardu.
Čemu se treba okrenuti? Ja sam namjere smjernica HNB-a komentirao u studenom prošle godine na CIO konferenciji u Zagrebu i Ljubljani, te sam istaknuo da se smjernice moraju pročitati kao inovativni poticaj koji će pomoći u provedbi IT Governance incijativa. Zapravo, IT Governance mora biti opći okvir čije bi donošenje i provedba trebalo ako ne prethoditi, onda barem olakšati provedbu samih smjernica. Stoga se kao najbolje rješenje za radni okvir kod provedbe smjernica HNB-a nameće COBIT. COBIT u sebi sadrži mehanizam za izbor i praćenje provedbe kontrolnih mjera. Dakle, biti će od velike pomoći u početnoj fazi provedbe smjernica - upravljanju rizikom informacijskog sustava. Izbor kontrolnih mjera poslužiti će odjelu interne revizije za uspostavu metodologije revizije informacijskog sustava, ali i za provedbu same revizije. Nadalje, COBIT sadrži i mnoge alate pomoću kojih je moguće provesti potrebne mjere. Mislim prije svega na publikacije koje objavljuje ITGI Institute, a posebno su inspirativni IT Control Objectives for Basel II: The Importance of Governance and Risk Management for Compliance i IT Control Objectives for Sarbanes-Oxley. Pogledajte svakako i COBIT Mapping: ISO/IEC 177995:2005 With Cobit 4.0 zato što jako dobro ilustrira komplementarnost dviju općeprihvaćenih normi, te ukazuje područja u kojima je uloga COBIT-a nenadomjestiva (mislim na procese praćenja uspješnosti provedbe i kontinuiranog nadzora sigurnosnih procesa).
(NAPOMENA: Neki od gornjih dokumenata su dostupni samo članovima ISACA-e)
Primjenom COBIT-a postiže se nekoliko doprinosa. Prvo, snizuju se troškovi postupka provedbe. Drugo, ugrađuje se mehanizam za djelotvornu provjeru provedenih mjera, čime se već sada stvaraju preduvjeti za niže troškove budućih redovitih revizija. Treće, uprava će moći u kratkom roku primjeniti neophodne IT Governance procese. Pored toga, treba predvidjeti da će se s vremenom pojaviti i dodatni regulatorni zahtjevi. Primjenom COBITA već u ovoj fazi obavili ste skoro polovicu budućih zadataka.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)