3.9.07

Zaštita privatnosti na radnom mjestu

Početkom kolovoza se u Jutranjem listu pojavio članak na temu zaštite privatnosti u slučajevima korištenja elektroničke pošte na radnom mjestu . Članak navodi na zaključak da zaposlenici ne trebaju očekivati pretjeranu zaštitu osobnih podataka u takvim slučajevima i da poslodavac zadržava pravo uvida u takve oblike komunikacije.

Nekoliko tjedana kasnije, u rubrici pisma čitatelja objavljeno je pismo jednog pravnika koji tvrdi da je takav zaključak u suprotnosti s europskom praksom, te da zaposlenici imaju pravo na zaštitu elementarnih oblika privatnosti na radnom mjestu. Čitatelj ipak na kraju sugerira da bi stvarna praksa trebala biti negdje u sredini.

U međuvremenu ova se tema pojavila i u drugim medijima (npr. u jutarnjem programu HTV-a), a vjerujem da su mnogi od vas barem jednom sudjelovali u poduljoj debati na ovu temu u svojim organizacijama.

Naravno istina je negdje u sredini, no pitanje je gdje? Ja osobno smatram da zaštita privatnosti i prava pojedinaca mora imati prioritet i da svaka organizacija (državna tijela, financijske institucije, telekomunikacijske tvrtke, velike korporacije...) mora, ne samo pokazati brigu, nego i takve podatke zaštiti na pravi način.

No, u slučaju zaštite osobnih podataka na radnom mjestu dio odgovornosti moraju preuzeti i zaposlenici.

Naravno, da je apsurdno zabranjivati korištenje elektroničke pošte tijekom radnog vremena (što je moglo i proći prije pet-šet godina), baš kao što normalna organizacija neće zabraniti ni privatne telefonske razgovore. No, treba znati da postoje razlike između telefonskog razgovora i elektroničke pošte.

Telefonski razgovori nose ograničene rizike i to prije svega uslijed prekomjernog korištenja (ograničavanje učinkovitosti na radnom mjestu i dodatni troškovi za poslodavca), a takvi se rizici mogu prepoznati na temelju jednostavnih indikatora (npr. uvidom u izvještaje o troškovima telefonske centrale).

Stvari su složenije kod elektroničke pošte. Pored prekomjernog korištenja, elektronička pošta sadrži i mnoge druge rizike (curenje povjerljivih informacija, distribucija nelegalnih sadržaja, ugrožavanje integriteta drugih osoba...). U svjetskoj (uključujući i europsku) praksu poznati su slučajevi gdje su zaposlenici napravili takve delikte, no odgovornima se držalo organizacije. Upravo zbog tako predviđenih obveza i odgovornosti, organizacije moraju pravilnikom urediti korištenje elektroničke pošte, a uvođenjem tehnika učinkovitog nadzora provjeravati provedbu pravilnika.

Pojam "nadzor" odmah izaziva oprez i nepovjerenje, no treba reći da se nadzor elektroničke komunikacije, pa tako i elektroničke pošte, može (a i mora) provesti bez uvida u ukupni kontekst i sadržaj pisane komunikacije, a sasvim pouzdane indikatore je moguće dobiti na nižim mrežnim razinama: vrsta i količina prometa po intrenim ili vanjskim mrežnim adresama, pokazatelji odstupanja od prosječnih vrijednosti, karakter prometa, prisutnost kritičnih pojmova. Naravno, uvijek se može pregledati i sadržaj komunikacije, no to onda mora biti na temelju čvrstih indikatora i u skladu s propisanom procedurom kako bi se zaštitila privatnost zaposlenika.

U svakom slučaju, zaposlenika se mora upozoriti da organizacija ne snosi odgovornost za zaštitu njegovih (ili njenih) osobnih podataka koje zaposlenik pošalje u privatnoj komunikaciji. Nadalje, zaposlenik mora znati da organizacija može, zbog obveza koje ima prema regulatorima ili drugim tijelima koji propisuju uvjete poslovanja, u određenim, uvjetima provjeriti i sadržaj osobne komunikacije. Uz to, dobronamjerna organizacija će ograničiti i sankcionirati sve zloupotrebe takvog nadzora.

Ne treba zaboraviti da mnoge organizacije prikupljaju znatno vrijednije osobne podatke o svojim zaposlenicima u poslovnim bazama podataka.

Isto tako, svaka osoba mora znati da je puno više osobnih podataka, privatnih elektroničkih poruka i pokazatelja o osobnim navikama surfanja Internetom prikupljeno u arhivama telekomunikacijskih kuća i ISP tvrtki. Osobno smatram da se (opravdana) borba za zaštitu privatnosti u elektroničkoj komunikaciji mora voditi na ovim frontovima.

Nema komentara: