25.10.09

Hrvatski Enron

Je li slučaj Podravska hrvatski Enron (zanemariti ću, za potrebe ovog napisa, politički kontekst ove afere)?

Sličnosti su brojne. U oba je slučaja protagonist akcije bio management ovih tvrtki. U oba slučaja možemo govoriti o izvedbi sofisticiranog poslovno-financijskog scenarija, čiji je autor u slučaju Podravke za sada nepoznat. Istina, u slučaju Enrona vidjeli smo netočno uljepšavanje poslovnih rezultata na temelju kojeg je management ostvario nezasluženu korist. U slučaju Podravke imamo pokušaj preuzimanja tvrtke, kao i činjenicu da su se u stvarnosti provele konkretne financijske transakcije među različitim subjektima, a ne tek knjigovodsveno friziranje. No, pohlepa je pokretač u oba slučaja. Na koncu, i u slučaju Enrona bilo je govora o političkim pokroviteljima cijele operacije.

No, ako je generalna usporedba s Enronom održiva, možemo li, vezano na temu ovog bloga, govoriti o posljedicama slučaja Podravka na informacijske tehnologije (na koju su Enron i SOX koji je slijedio iza Enrona, itekako utjecali)?

Na prvi pogled, teško da možemo govoriti o vezi slučaja Podravke i informacijskih tehnologija. U operaciji Spice je informacijska tehnologija bila tek poslovni okvir, a politika se pokazala bitnijim faktorom. Ova je procjena osobito važna ako pokušamo identifcirati ulogu koju je revizija trebala odigrati u sprječavanju cijele operacije.

No, treba reći je revizija poslovnih podataka veoma lako mogli utvrditi indikatore problematičnih financijskih transakcija. S druge strane, moglo bi se pretpostaviti da revizija nije mogla utvrditi točno stanje jer su rezultati unutar informacijskog sustava bili modificirani ili prikriveni, no, realno gledajući, ne vjerujem da se to desilo. Naprosto, ublaženim riječima, od revizije nitko nije tražio informaciju o sumnjivim transakcijama.

Drugim riječima, cijeli je slučaj mogao biti preduhitren izvještajima revizora, no očigledno nije bilo (političke) volje za takvim izvještajima.

Stoga, bez obzira na prisutnost političkog konteksta cijele afere, jedna od pouka morala bi ići u smjeru jačanja uloge revizije, pri čemu treba posebno značenje dati i reviziji informacijskih sustava (da se spriječe i moguće sofisticirane modifikacije poslovnih podataka). Svatko tko je imalo upućeniji u ulogu revizije u poslovanju naših tvrtki može posvjedočiti da revizija općenito, a posebno i IT revizija, ima status nužnog zla a ne korektivnog mehanizma upravljanja poslovnim procesom.

Zapravo, umjesto usporedbe s Enronom, možda bi slučaj Podravka bilo bolje nazvati nazvati Riječkom bankom ne-financijskog sektora. No, hoće li netko biti spreman pokrenuti mjere koje je svojedobno, nakon slučaja Riječke banke, pokrenula HNB?

1 komentar:

Anonimno kaže...

Pa neće biti nikakvih posljedica, jer je samo par ljudi u buksi, a sistem koji to omogućava temelji se na pax americana ili podložnosti prema novim gospodarima koje smo prihvatili od prije 20 godina. Fali nam neka solidarnost, pa mislim da neće biti ništa od toga, bar za jedno dugo vrijeme. Pozdrav!