Kako danas javlja Večernji list, novoizabrani predsjednik Ivo Josipović će u svom uredu koristiti Windows operativni sustav.
U članku se citira nepoznati izvor iz predsjednikovog ureda koji kaže:
"– Windowsi su dobri i zbog određenih sigurnosnih standarda koji se moraju čuvati i tu nema milosti ni za koga pa ni za predsjednika – kaže naš izvor."
Prilično je neozbiljno i nekompetentno koristiti sigurnost kao argument u korist Windows operativnog sustava, a nasuprot Linuxu i drugim programima napisanim na temeljima otvorenog koda. Zapravo, takva samouvjerenost je problematična već sama po sebi i ne jamči nam da će informacije u predsjednikovom uredu biti zaštićene na pravi način.
Manje bi me začudilo da su se kao argumenti izvukli npr. nemogućnost otkazivanja ugovora Microsoftu, nemogućnost migracije u kratkom vremenu ili pak nesklonost predsjednikovih ljudi na učenje (iako je svaki od ovih argumenata jednako klimav). Argument može biti i neka važna aplikacija koja ne ide pod Linuxom, no ne vjerujem da će se netko na Pantovčaku baviti npr. Photoshopom.
Ne zagovaram a priori činjenicu da je Linux sigurniji od Windowsa, no kada netko, a naročito iz državnih tijela, tvrdi suprotno, morao bi imati dobre argumente. A takvih argumenata, kada govorimo o struci informacijske sigurnosti u svijetu, nema. Ako je u pitanju sigurnost, otvoreni kod općenito a i Linux kao operativni sustav posebno imaju niz argumenata na svojoj strani. Osporavatelji najčešće izvlače argument da besplatan kod ne može biti kvalitetno napravljen, previđajući činjenicu da broj čovjek/sati utrošen na razvoj i broj očiju zaposlen na testiranju otvorenog koda premašuju mnoge komercijale proizvode, a njegova arhitektura i izvedba nisu vođene tržišnim diktatom i zacrtanim rokovima realizacije pod svaku cijenu.
Za ilustraciju, uzmimo primjer nedavne napade na Google. Uzrok ovih napada bila je ranjivost u Internet Exploreru o kojoj je Microsoft znao mjesecima, a da nije pripremio popravak. Ovako nešto je nemoguće u otvorenom kodu. Nasuprot Internet Exploreru, statistike govore da se prijavljene ranjivosti u Firefoxu otklanjaju u znatno kraćem roku, što je svakako rezultat činjenice da Firefox pripada otvorenom kodu. Slika je naravno kompleksnija i zahtjeva nešto više prostora, nije baš ni sasvim crno-bijela, no trendovi svakako govore u prilog sigurnosti otvorenog koda.
Omiljeni argument osporavatelja sigurnosti Linuxa je i taj da ovaj operativni sustav nema puno ranjivosti jer je naprosto nezanimljiv istraživačima ranjivosti. Zbog malog broja instalacija (usporedimo li statistiku Linux desktop instalacija nasuprot Windowsima) oni se i ne pokušvaju baviti Linuxom, jer otkrivene ranjivosti ne mogu dobro naplatiti. Čak i da nema arhitekturne prednosti sigurnosnih svojstava Linux operativnog sustava i da je argument na mjestu, treba reći da će povećani broj Linux korisnika donijeti sa sobom i povećani broj razvojnih inicijativa i timova, povećani broj testova, a u konačnici povećanu sigurnost. Drugim riječima, povećanim korištenjem Open Sourcea automatski raste i razvojna podloga, što je potpuno suprotno zatvorenom i komercijalnom softveru.
Nema komentara:
Objavi komentar